ZA ZPD PIŠE MARINA MARTINČEVIĆ
Pandemija koronavirusa, osim što je ove godine globalno narušila zdravstveni sustav i odnijela velik broj žrtava, značajno je utjecala i na psihičko zdravlje ljudi. Briga o zdravlju postala je važan dio u očuvanju naše dobrobiti, što podrazumijeva ograničenje kontakata i u blagdansko vrijeme, kada smo naviknuti na međusobna druženja. Iako neće zamijeniti zajedničko vrijeme sa širom obitelji i prijateljima, ples uz božićnu glazbu zasigurno predstavlja dobar način na koji možemo osnažiti blagdanski duh i podignuti vlastito te raspoloženje naših ukućana.
Ples je jedinstvena aktivnost koja sadrži elemente sporta i umjetnosti. Osim što brinemo o tjelesnom zdravlju, jer ples smanjuje indeks tjelesne mase, regulira krvni tlak i razinu šećera u krvi (Murrock i Gary, 2010), plešući povećavamo kvalitetu i zadovoljstvo životom, podižemo raspoloženje te smanjujemo osjećaj depresije i anksioznosti (Koch i sur., 2019). Za razliku od drugih tjelesnih aktivnosti, ples nas potiče na izražavanje emocija, socijalnu interakciju, izlaže nas glazbi te ju percipiramo kao ugodnu i zabavnu aktivnost u koju će se rado uključiti svi članovi obitelji, od onih najmlađih do onih najstarijih.
Ples nas dovodi do pojačanog osjećaja dobrobiti. Kada plešemo, naše tijelo otpušta endorfine koji su zaduženi za smanjenje boli i povećanje osjećaja euforije. Osim toga, dolazi do smanjenja lučenja hormona stresa – kortizola, a učinci su veći ako plešemo uz glazbu i partnera. Ples pomaže i u učinkovitijem prijenosu dopamina, serotonina i noradrenalina. Povećanje hormona dopamina i serotonina povisit će naše raspoloženje, ispuniti nas energijom te su regulatori apetita, što nam pomaže u suzdržavanju od prekomjerne konzumacije ukusne božićne hrane. Također, čini se kako plesači imaju bolju regulaciju noradrenalina, što im pomaže u kontroli tjelesne pobuđenosti uzrokovane stresom od koronavirusa (Jola i Calmeiro, 2017). Osim kroz biološke mehanizme, ples utječe na naš osjećaj dobrobiti i kroz psihološke mehanizme. Istraživanja pokazuju kako ples smanjuje nezadovoljstvo svojim tijelom, što je povezano s porastom samopouzdanja (Burgess i sur., 2006). Svladavanje vještine plesa važno je za naš osjećaj samoefikasnoti, stoga ako se želite osjećati dobro i kompetentno, sada je pravo vrijeme da zajedno s ukućanima naučite neki ples, na primjer novogodišnji valcer. Zabava i druženje sastavni su dio plesa koji će osnažiti i naše socijalne veze. Kada plešemo, osjećamo se povezano s drugima te zadovoljavamo potrebu za prihvaćanjem (Ryan i Deci, 2000).
Osim što pozitivno utječe na naše fizičko zdravlje i psihološku dobrobit, ples ima i pozitivne učinke na naše kognitivno funkcioniranje. Ples osnažuje opće kognitivne sposobnosti, izvršne funkcije (npr. planiranje, organiziranje, inhibicija), vidno-prostorne sposobnosti, pamćenje i pažnju (Hewston i sur., 2020; Kim i sur., 2011). U tom smislu, ples ne predstavlja samo oblik rekreacije i zabave, već može biti i trening za kognitivne sposobnosti.
Dakle, ovo vrijeme, kada je većina nas zatvorena u kućama sa svojom užom obitelji, pokušajte iskoristiti na najbolji mogući način – uživajte u blagdanskoj hrani i glazbi, ali i ne zaboravite plesati. Kako bismo vas i ostale članove vaše obitelji potaknuli na ples predlažemo vam sljedeću listu pjesama s plesnim koreografijama:
Sretni i ugodni blagdani!
Literatura:
Burgess, G., Grogan, S., & Burwitz, L. (2006). Effects of a 6-week aerobic dance intervention on body image and physical self-perceptions in adolescent girls. Body image, 3(1), 57-66.
Hewston, P., Kennedy, C. C., Borhan, S., Merom, D., Santaguida, P., Ioannidis, G., … & Papaioannou, A. (2020). Effects of dance on cognitive function in older adults: a systematic review and meta-analysis. Age and Ageing.
Jola, C., & Calmeiro, L. (2017). The Dancing Queen. The Oxford handbook of dance and wellbeing, 13.
Kim, S. H., Kim, M., Ahn, Y. B., Lim, H. K., Kang, S. G., Cho, J. H., Park, S. J., & Song, S. W. (2011). Effect of dance exercise on cognitive function in elderly patients with metabolic syndrome: a pilot study. Journal of sports science & medicine, 10(4), 671–678.
Koch, S. C., Riege, R. F., Tisborn, K., Biondo, J., Martin, L., & Beelmann, A. (2019). Effects of dance movement therapy and dance on health-related psychological outcomes. A meta-analysis update. Frontiers in psychology, 10, 1806.
Murrock, C. J., & Gary, F. A. (2010). Culturally specific dance to reduce obesity in African American women. Health Promotion Practice, 11(4), 465-473.
Ryan, R. M., & Deci, E. L. (2000). Self-determination theory and the facilitation of intrinsic motivation, social development, and well-being. American psychologist, 55(1), 68.