Politika mentalnog zdravlja odnosi se na sve aktivnosti koje država poduzima kako bi vodila računa o mentalnom zdravlju građana. Mnogobrojne su aktivnosti koje je potrebno poduzeti da bi moderna politika mentalnog zdravlja ispunila preporučene ciljeve Svjetske zdravstvene organizacije, kao što su deinstitucionalizacija zaštite mentalnog zdravlja, integracija mentalnog zdravlja u opću zdravstvenu zaštitu te razvijanje usluga mentalnog zdravlja u zajednici. U ovom apelu odlučili smo se usmjeriti na aktivnosti nužne u ovom trenutku, koje predstavljaju temelj za razvoj jasnih i promišljenih politika mentalnog zdravlja Republike Hrvatske, utemeljenih na važnim međunarodnim dokumentima: Specijalnoj inicijativi Svjetske zdravstvene organizacije za mentalno zdravlje (2019), Akcijskom planu za mentalno zdravlje Europe (2015), izvješću Skupštine Ujedinjenih naroda o pravu na najviše dostižne standarde u zaštiti fizičkog i mentalnog zdravlja (2019) i analizi politika mentalnog zdravlja u Hrvatskoj (Novak i Petek, 2015).
Apelom tražimo realizaciju četiri točke koje smatramo preduvjetom zaštite mentalnog zdravlja građana i građanki Republike Hrvatske:
- Hitno uvrštavanje nove Nacionalne strategije zaštite mentalnog zdravlja u saborsku proceduru;
- Aktivno uključivanje stručne zajednice u kreiranje akcijskih planova te praćenje i evaluaciju učinkovitosti Nacionalne strategije;
- Poduzimanje preventivnih mjera s ciljem zaštite mentalnog zdravlja na svim društvenim razinama, uz svijest o tome da postoje tri razine prevencije;
- Povećanje broja stručnjaka mentalnog zdravlja u sustavu, dostupnosti usluga i financiranje udruga koje pružaju usluge na području mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.
Obrazloženja
- Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i međunarodnim strukovnim organizacijama
stručnjaka mentalnog zdravlja, nužno je prepoznavanje države da je mentalno zdravlje ljudsko pravo te da je briga o mentalnom zdravlju građana zakonska i moralna obveza države i vlasti. U tu su svrhu iste organizacije razvile niz smjernica i poticaja državama za kreiranje svojih politika mentalnog zdravlja. S obzirom na to da inače, a posebno u vremenu globalne pandemije i doživljenih potresa u Republici Hrvatskoj, postoji potreba i pravo građana na zaštitu mentalnog zdravlja, apeliramo da se nova Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja hitno uvrsti u saborsku proceduru. To će, nadamo se, omogućiti početak bolje koordinacije ključnih usluga i aktivnosti kako bi se omogućilo pružanje odgovarajuće skrbi onima kojima je potrebna na holistički i učinkovit način. - Zaštita mentalnog zdravlja mora uključivati stručna znanja i kompetencije za to područje educiranih stručnjaka zbog čega je u provedbu, praćenje i evaluaciju Nacionalne strategije za zaštitu mentalnog zdravlja važno uključiti upravo njih. Za svaki plan provedbe. Nacionalne strategije potrebno je jasno i nedvosmisleno isplanirati tko, što, kada i kako radi. Također, sve usluge zaštite mentalnog zdravlja trebaju biti utemeljene na poštivanju dostojanstva, sigurnosti i dobrobiti korisnika_ca te na suvremenim stručnim i znanstvenim spoznajama o njihovoj učinkovitosti. Nadalje, stručni kadar koji provodi usluge treba imati odgovarajuće obrazovanje i kompetencije te poštivati najviše etičke principe svoje struke. Na kraju, potrebno je uspostaviti suradnju stručnjaka mentalnog zdravlja različitih profila s donositeljima odluka na državnoj razini, ostvariti koordiniranu i organiziranu suradnju među različitim sektorima poput zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi, te omogućiti i poticati međunarodne suradnje i razmjenu znanja i primjera dobre prakse.
- Prevencija u području zaštite mentalnog zdravlja treba uključivati istraživanja potreba, znanja i stavova građana i građanki Republike Hrvatske. Nastavno na utvrđeno stanje, potrebno je na državnoj razini osmisliti i provesti javne kampanje usmjerene na informiranje o mentalnom zdravlju, promociju zaštite mentalnog zdravlja i destigmatizaciju teškoća u ovom području. Aktivnosti prevencije trebaju biti usmjerene na opću populaciju na svim razinama državne skrbi i na pojedine skupine kod kojih je prepoznat rizik za razvoj problema mentalnog zdravlja. Također, aktivnosti prevencije trebaju uključivati povećanje socijalne, profesionalne i političke svijesti o važnosti prevencije i promicanja mentalnog zdravlja, rano prepoznavanje problema mentalnog zdravlja i omogućavanje rane intervencije, promicanje važnosti brige o vlastitoj dobrobiti i mentalnom zdravlju, promicanje važnosti zdravih i podržavajućih odnosa te važnosti zaštite ljudskih prava i osiguranih uvjeta za kvalitetan život.
- Ne postoji zdravlje bez mentalnog zdravlja. Raširenost problema mentalnog zdravlja sve je veća. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da jedna od četiri osobe pati od nekog problema mentalnog zdravlja. Istovremeno, dostupnost usluga je mala, osobe s problemima mentalnog zdravlja često su izložene stigmi te nedostaje održivo financiranje usluga. Kako bi se osigurala dostupnost usluga mentalnog zdravlja i jednakost šansi u ostvarivanju mentalne dobrobiti, potrebno je za početak napraviti istraživanje s općom populacijom RH o raširenosti problema mentalnog zdravlja, njihovim posljedicama te rizičnim i zaštitnim čimbenicima, kako bi se buduće aktivnosti planirale temeljem informiranosti o stvarnom stanju i potrebama građana te društva u cjelini. Nadalje, potrebno je povećati broj stručnjaka mentalnog zdravlja u zdravstvenim, obrazovnim i ustanovama socijalne skrbi, uvesti praksu sklapanja ugovora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje s većim brojem stručnjaka mentalnog zdravlja. te omogućiti održivo financiranje organizacijama civilnog društva koje pružaju usluge zaštite mentalnog zdravlja.
Jasno je da potres nije predvidljiv događaj. Nije uvijek predvidljivo niti ponašanje virusa s kojim se susrećemo po prvi puta. No, ono što je bilo predvidljivo prije nešto manje od godinu dana su posljedice po mentalno zdravlje ljudi koji su ovim događajima izloženi. Na žalost, adekvatna priprema, a onda i odgovor vladajućih na ovu krizu mentalnog zdravlja, izostao je. Nakon godine dana, smatramo svojom stručnom odgovornošću apelirati na vladajuće da preuzmu odgovornost za vođenje u krizi na koju su pristali dolaskom na svoje pozicije. Vođenje podrazumijeva i mora uključivati brigu (i) o mentalnom zdravlju građana.
Apel potpisuju:
Društvo psihologa Brodsko-posavske županije
Društvo psihologa Istre
Društvo psihologa Karlovac
Društvo psihologa Krapinsko-zagorske županije
Društvo psihologa Osijek
Društvo psihologa Požeško-slavonske županije
Društvo psihologa Primorsko-goranske županije
Društvo psihologa Sisačko-moslavačke županije
Društvo psihologa u Splitu
Društvo psihologa Varaždin
Društvo psihologa Vukovarsko-srijemske županije
Hrvatska psihološka komora
Zagrebačko psihološko društvo
Literatura:
Novak, M. i Petek, A. (2015). Mentalno zdravlje kao politički problem u Hrvatskoj. Ljetopis socijalnog rada, 22(2), 191-221 str.
United Nations HUman Rights Office of the HIgh Commissioner. (2019). Right of everyone to the enjoyment of the highest attainable standard of physical and mental health. Report of the Special Rapporteur on the right of everyone to the enjoyment of the highest attainable standard of physical and mental health. Dostupno na:
https://www.ohchr.org/EN/Issues/Health/Pages/SRRightHealthIndex.aspx
World Health Organization. (2015). The European Mental Health Action Plan 2013–2020.
Copenhagen: WHO Regional Office for Europe. Dostupno na: https://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0020/280604/WHO-Europe-Mental-HealthAcion-Plan-2013-2020.pdf
World Health Organization. (2015). The WHO Special Initiative for Mental Health (2019-2023): Universal Health Coverage for Mental Health. Dostupno na: https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/310981/WHO-MSD-19.1- eng.pdf?sequence=1&isAllowed=y