ODGOVORNO PONAŠANJE – ŠTO NAS MOTIVIRA

ZA ZPD PISALA MARINA MILKOVIĆ

Posljednjih dana u medijima te našoj bližoj i široj okolini možemo čuti niz poruka o tome kako ponašati u situaciji COVID-19 pandemije, a neke od tih poruke širimo i sami. Njihova svrha je ista – pozvati druge na odgovorno ponašanje u postojećoj kriznoj situaciji. Međutim, iako je njihova svrha ista, poruke će se različito čuti ovisno o tome kako ih oblikujemo. Stoga nije samo bitno što poručujemo, već i kako to činimo i o tome će ovisiti hoće li naša poruka biti motivirajuća, poticajna i ohrabrujuća.

Kada pozivamo druge na odgovorno ponašanje, možemo to činiti tako da ukazujemo na dobiti odgovornog ponašanja ili rizike neodgovornog ponašanja te o načinu komuniciranja poruke ovise šanse da osoba uistinu promijeni ponašanje (APA, 2004). Pregled istraživanja koja su se bavila učinkovitošću poruka usmjerenih na dobiti i onih usmjerenih na rizike ponašanja čiji je cilj prevencija zdravstvenih problema, pokazao je veću učinkovitost poruka usmjerenih na dobiti za promjenu ponašanja i to posebno na području pušenja, vježbanja i prevencije raka kože (Gallagher i Updegraff, 2011). Na primjer, to znači da je poruka „Prestanak pušenja smanjuje rizik dobivanja raka pluća.“ učinkovitija od „Ako nastavite pušiti vjerojatnije je da ćete oboljeti od raka pluća“. Također, poruka „Izbjegavanje sunca između 11 i 17 sati smanjuje rizik obolijevanja od raka kože.“ je učinkovitija od poruke „Izlaganje suncu između 11 i 17 sati povećava rizik obolijevanja od raka kože.“.

Navedena saznanja mogu nam pomoći i u oblikovanju poruka kojima pozivamo druge na odgovorno ponašanje s ciljem prevencije i usporavanja širenja virusa COVID-19. Umjesto poruka usmjerenih na rizike odgovornog ponašanja, pokušajmo koristiti poruke usmjerene na dobiti odgovornog ponašanja. Na primjer, umjesto poruke „Izlaskom iz kuće ugrožavate osobe starije životne dobi.“ možemo reći „Suzdržavanjem od izlazaka iz kuće koji nisu nužni, štite osobe starije životne dobi.“. Također, umjesto „Ako ne perete redovito ruke, ugrožavate druge.“ učinkovitije je reći „Redovitim pranjem ruku smanjujete rizik od širenja virusa.“. Pokušajmo se usmjeriti na pozitivne posljedice odgovornog ponašanja i vjerojatnije je da će naše poruke naići na plodno tlo.

Zadnjih dana pojačano smo svjesni važnosti znanosti i spoznaja koje nam nudi. Iskoristimo i one koje nam pruža psihologija. Dakle rezultati istraživanja su jasni – važno je kako oblikujemo poruke, a ne samo to da ih šaljemo. Iskoristimo to znanje, a onda kao sa maskom za kisik u avionu, pobrinite se prvo za sebe, a onda se ogledajte oko sebe i pružite pomoć ostalima, na način koji je siguran i za vas i za njih.

Reference:

  1. Američka psihološka organizacija [APA] (2004). To Motivate Healthy Behavior, It’s Often Not What You Say, But How You Say It. Preuzeto s: https://www.apa.org/research/action/motivate.
  2. Gallagher, K. M., i Updegraff, J. A. (2011). Health Message Framing Effects on Attitudes, Intentions, and Behavior: A Meta-analytic Review. Annals of Behavioral Medicine, 43, 1, 101–116. doi:10.1007/s12160-011-9308-7