ZA ZPD PISALA SENA PUHOVSKI
“Možda i jesmo svi mi lutke – lutke kontrolirane žicama društva. No barem smo lutke sa percepcijom, svijesnošću. I možda će, baš naša svijesnost biti prvi korak ka našem oslobođenju.”
Stanley Milgram, 1974.
Milgram je rođen u periodu između dva svjetska rata 1933. godine u Bronxu (New York), a svoju je znanstvenu karijeru počeo razvijati u šezdesetim godinama prošlog stoljeća. Odrastao je u obitelji židovskih imigranata, sa još dvoje djece, u izrazito skromnim uvjetima života tadašnje radničke klase. Za sebe kaže da je uvijek bio zainteresiran za znanost, u srednjoj školi (u kojoj je išao u isti razred sa P. Zimbardom psihologom poznatim po eksperimentu u Stanfordskom “zatvoru”) uređivao je znanstveni časopis za koji je prvi članak (1949.) napisao na temu utjecaja radijacije na incidenciju leukemije u Hirošimi i Nagasakiju. Volio je glazbu (povremeno je skladao) i umjetnost ali ipak se odlučio za studij politologije koji je upisao na Queens College-u 1950. No razlika u metodologiji kojom do spoznaje dolaze politička filozofija i psihologija odvela ga je u smjeru psihologije i eksperimentalnog proučavanja ljudskog ponašanja. 1954., bez iti jednog prethodno odslušanog kolegija s područja psihologije, upisao je studij društvenih znanosti na Harvardu i tako je počela njegova profesionalna karijera u proučavanju ljudskog ponašanja. Doktorirao je pod mentorstvom G. Allporta vezano uz pokuse društvenog prilagođavanja, a rad na toj temi nastavio je i na Princetonu radeći uz S. Ascha za kojeg navodi da je imao najveći utjecaj na njegov profesionalni razvoj.
Po doktoratu, početkom 1960-ih, u vrijeme kada su se i mnogi njegovi suvremenici, iz perspektive vlastitih disciplina, bavili objašnjavanjem mučenja i ubijanja koja su se dogodila za vrijeme II svjetskog rata to je činio i Milgram. U vrijeme kada Hanna Arendt osmišljava termin “banalnost zla” kojim pokušava objasniti kako je moguće da “normalni” ljudi čine užase ako im se to naloži i skoro pa paralelno sa suđenjem Eichmannu u Jeruzalemu, Milgram (na sveučilištu Yale) započinje eksperiment po kojem će ostati zauvijek zapamćen. To je eksperiment poznat pod nazivom “Obedience experiment “ (eksperiment poslušnosti), a proveo ga je krećući od hipoteze da će “običan čovjek” biti u stanju ozbiljno ozlijediti drugog “običnog čovjeka” ako mu to naloži autoritet. Eksperiment je postavio rekavši učesnicima da sudjeluju u ispitivanju učenja pri čemu će “učenike” kažnjavati dajući od neosjetnog do po život opasnog strujnog šoka. Čovjek obučen u sivu kutu stajao je pored sudionika i poticao ih da puštaju struju ukoliko bi oni pokazali negodovanje ili odbijanje. Suprotno mišljenjima različitih stručnjaka iz područja proučavanja ljudskog ponašanja (koji su predvidjeli do 3%) eksperiment je pokazao kako je 65% učesnika bilo spremno dati po život opasan strujni šok. Ovaj je eksperiment svakako jedan od najpoznatijih iz područja psihologije (osim što je doveo do važnih informacija o ljudskom ponašanju pod utjecajem autoriteta) “snažno utjecao i na istraživačku metodologiju i etiku psiholoških istraživanja” (Hock R.R. (2004.) str.307) i najviše je kritiziran upravo iz ta dva aspekta.
Osim navedenog Milgram je bio izrazito zainteresiran i za proučavanje svakodnevnog ljudskog ponašanja i odnosa: “Vjerujem da Pandorina kutija leži tik ispod površine svakodnevnog života i zato je vrijedno truda preispitivati ono što uzimamo zdravo za gotovo. […] Cilj je mog eksperimentalnog stila učiniti vidljivima socijalne pritiske koji, ostajući neprimjećeni, nama upravljaju.” (Psychology Today (1974.) pg. 71).
Skovao je termin ”familiar stranger” (poznati stranac) koji se odnosio na to da ljudi svakodnevno, čekajući na stanicama autobuse ili podzemne željeznice, viđaju iste ljude. Ti ljudi za njih su poznati ali stranci, prepoznaju se međusobno no ne komuniciraju osim ako se nađu van te, uobičajene, situacije. Proučavajući i nadalje ponašanje ljudi u podzemnoj željeznici svojim je studentima predložio da zamole osobu koja sjedi da im prepusti svoje mjesto, bez da zamolbu opravdavaju. Milgram je i sam sudjelovao u tom socijalnom eksperimentu navodeći visok stupanj vlastite tjeskobe u situaciji kršenja socijalnih normi. Svakome tko tvrdi da mu je lako oduprijeti se normama ponašanja Milgram poručuje: “Uđite u autobus i zapjevajte iz sveg glasa” (Psychology Today (1974.) pg. 72).
Osim navedenih istraživanja Milgram je proučavao i razlike u međusobnim interakcijama između ljudi u manjim i većim sredinama (između ostalog i tako što bi, naizgled izgubljeno, devetogodišnje dijete uputio da zamoli ljude da mu pomognu nazvati kući), bavio se pitanjima agresivnosti i neverbalne komunikacije, a i prvi je postavio hipotezu o onome što je kasnije postalo poznato kao “šest stupnjeva razdvojenosti”.
Za knjigu “Pokoravanje autoritetu” (1974.) dobio je AAAS Prize for Behavioral Science Research. Snimio je dva dokumentarna filma, “Poslušnost” i “Grad i jastvo”, u kojima se bavio temama koje su mu bile zanimljive i kao znanstveniku. Stanley Milgram umro je 1984. godine od srčanog udara.
Za kraj ostavljamo vas sa Milgramovom porukom izrečenom 1974. no previše relevantnom za vrijeme i prostor u kojem živimo danas da bismo ju izostavili: “Pošto znamo da će se čovjek pokoriti čak i najzlonamjernijem autoritetu imamo posebnu obvezu na pozicije autoriteta postavljati one za koje je najvjerojatnije da će se ponašati humano i mudro. […] Izazov leži u tome da stvorimo takve političke strukture koje će savjesti dati bolju šansu kada je suprotstavljena zabludjelom autoritetu. “ (Psychology Today (1974.) pg. 80).
Literatura:
- https://psychology.fas.harvard.edu/people/stanley-milgram
- Butler-Bowdon T. (2011.): 50 klasika psihologije: Tko smo, kako razmišljamo, što činimo, V/B/Z, Zagreb.
- Hock R.R. (2004.) Četrdeset znanstvenih studija koje su promijenile psihologiju, Naklada Slap, Zagreb
- Milgram, S. (1963). Behavioral Study of obedience. The Journal of Abnormal and Social Psychology, 67(4), 371–378.
- „Psychology Today”: Stanley Milgram Talks about Obedience to Authority, TV Violence and Cognitive maps, June 1974. , pg. 71-80.
Za dodatno čitanje:
Stanley Milgram (1974.) Obedience to Authority
Thomas Blass (2009.) The Man Who Shocked The World: The Life and Legacy of Stanley Milgram