ZA ZPD PISALA ANA MARIJA ŠPANIĆ
Leta Stetter je rođena 1886. godine i odrastala u skromnoj kolibi na farmi u Nebraski te je pohađala osnovnu školu koja je imala samo jednu prostoriju. Majka joj je umrla kada je imala tri godine pri porodu njezine najmlađe sestre, a otac ju je zajedno sa sestrama ostavio na skrb majčinim roditeljima, Letinoj baki i djedu. Kada se ponovno pojavio deset godina kasnije, odveo je Letu i sestre da žive s njim i njegovom ženom, što mu nije oprostila jer se nije osjećala sigurnom i jer su joj kontakti s bakom i djedom s kojima je dotad odrastala bili zabranjeni. U dobi od oko 14 godina objavila je pjesmu pod nazivom „Usamljeni bor“ (eng. Lone Pine) u lokalnim novinama. Uz pohvale je završila Sveučilište Nebraska 1906. i počela je predavati u srednjoj školi. Udala se za psihologa Harrya Hollingwortha 1908. godine. On je predavao na Barnard College-u, a ona je htjela i dalje predavati u školi. No, u to vrijeme bilo je zabranjeno da udane žene predaju u javnim školama, s čime se Leta teško mirila.
Počela je pisati fikciju i kratke priče. Pokušavala ih je objaviti, no bez uspjeha, što ju je činilo još više razočaranom jer je htjela raditi i zarađivati za život. Živjeli su skromno, a njezin muž Harry je prihvatio nekoliko honorarnih poslova kako bi omogućili Leti da završi doktorat iz psihologije 1916. godine na Sveučilištu Columbia. Ostala je raditi i predavati na Columbia`s Teachers College, gdje je postala asistentica 1919. godine, izabrana je u zvanje izvanredne profesorice 1922. godine te je postala redovita profesorica 1929. godine.
Leta Hollingworth je odlučila početak svog profesionalnog života posvetiti istraživanju hipoteze o inferiornosti žena u mnogim područjima. Smatrala je važnim razlučiti „literaturu mišljenja“ od „literature činjenica“. Njezino je stajalište bilo da pristup društva ženama treba biti baziran na objektivnim eksperimentalnim istraživanjima, a ne na nagađanjima i predrasudama.
Njezina su empirijska istraživanja u razdoblju između 1913. i 1916. godina fokusirana na senzomotorno i intelektualno funkcioniranje te je pobila ranije uvriježeno mišljenje da su žene inferiorne u ovim područjima. Također, njezina su istraživanja pokazala da menstrualni ciklus nije povezan sa smanjenim učinkom u perceptualnim i motoričkim vještinama te intelektualnim sposobnostima, kako je ranije bilo smatrano. Dovela je u pitanje ideju da žene mogu pronaći zadovoljstvo isključivo u podizanju djece te se javno protivila mišljenju da su težnje da se ostvare i u drugim područjima osim obitelji i braka, nezdrave i patološke. Smatrala je da su socijalni i kulturalni stavovi, a ne biološki faktori, odgovorni za to što žene u to vrijeme nisu u potpunosti doprinosile kao aktivne članice društva.
Sve do 1920. godine je i dalje povremeno radila u području kliničke psihologije. U radu s djecom koja su proglašena „mentalno defektnom“, otkrila je da su mnoga od njih neopravdano proglašena podprosječnima te da su mnoga bila prosječne inteligencije, no uz prisutne emocionalne i ponašajne teškoće koje su im otežavale prilagodbu. Radeći s djecom s intelektualnim teškoćama kao i s nadarenom djecom, njezino je mišljenje bilo da svakome djetetu treba pristupiti individualno, iz razloga što se svako dijete na neki način razlikuje od sve druge djece. Bila je jedna od prvih psihologinja koja je promovirala dostupnost psihološke podrške u školama.
Leta Hollingworth je značajno doprinijela kliničkoj, školskoj i psihologiji obrazovanja, naročito u području obrazovnih i emocionalnih potreba nadarene djece. Bila je aktivna u pokretu za pravo glasanja gdje je zastupala pravo žena da glasaju, što je konačno postignuto 1920. godine. Umrla je u 53. godini života nakon dugotrajne bolesti. Za vrijeme života dobila je nekoliko nagrada, no ona koja joj je mnogo značila bila je počasni doktorat Sveučilišta Nebraska godinu dana prije njene smrti. Tijekom života napisala je nekoliko knjiga i oko osamdeset znanstvenih članaka i tekstova posvećenih obrazovanju i psihologiji.
Literatura:
Goodwin, C. J. (2015). A history of modern psychology. John Wiley & Sons.
Jolly, J. L. (2007). Historical Perspectives: The Research Legacy of Leta S. Hollingworth. Gifted Child Today, 30(3), 57-64.
O’Connell, A. N., & Russo, N. F. (Eds.). (1990). Women in psychology: A bio-bibliographic sourcebook. Greenwood Publishing Group.
Pickren, W., & Rutherford, A. (2010). A history of modern psychology in context. John Wiley & Sons.
Schultz, D. P., & Schultz, S. E. (2015). A history of modern psychology. Cengage Learning.
Shields, S. A. (1991). Leta Stetter Hollingworth: “Literature of opinion” and the study of individual differences. Portraits of pioneers in psychology, 243-255.
Silverman, L. K. (1992). Leta Stetter Hollingworth: Champion of the psychology of women and gifted children. Journal of Educational Psychology, 84(1), 20-27.
Terman, L. M. (1944). Review of Leta Stetter Hollingworth: A biography. [Review of the book Leta Stetter Hollingworth: A biography. H. L. Hollingworth]. Journal of Applied Psychology, 28(4), 357-359.
http://faculty.webster.edu/woolflm/hollingworth3.html
Fotografija Lete Stetter Hollingworth preuzeta je sa sljedeće web stranice: https://myemail.constantcontact.com/The-Gifted-Development-Center-Newsletter.html?soid=1104305073364&aid=PMWhQc4FSiA