PSIHOLOGIJA

ZA ZPD PISALA KRISTINA PERIŠIĆ

Riječ psihologija dolazi od grčke riječi psyche (duh ili duša) i logos (znanost, učenje). Prema tome, doslovno značenje riječi psihologija bilo bi „znanost o duši“. To da je psihologija „znanost o duši“ je i prva definicija psihologije, no ona je odbačena jer pojam duše nije moguće jasno i točno definirati. Od tada su se pojavljivale različite definicije psihologije, poput one da je psihologija „znanost o ponašanju“, „znanost o mentalnom životu“, „znanost uma“ i sl. Danas se psihologija definira kao znanost koja se bavi psihičkim procesima i njihovim manifestacijama u ponašanju. Drugim riječima,  psihologija je znanost koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa koji dovode do određene reakcije ili pak proučavanjem procesa koji nemaju vanjsku reakciju, poput učenja, mišljenja, pamćenja i dr.

Zanimljivo je da se riječ psihologija prvi put pojavila u djelu Marka Marulića (1450.-1524.) „Psichiologia de ratione animae humanae L.I“ (u prevodu „Psihologija ljudske duše“), što govori o tome da su se psihologijom bavili i mnogo prije nego što je ona prepoznata kao zasebna disciplina.

Psihologija je bila dio filozofije sve do sredine 19. stoljeća i njome su se bavili mnogi mislioci. Početkom psihologije kao samostalne znanstvene discipline smatra se osnivanje prvog Laboratorija eksperimentalne psihologije 1879. u Liepzigu, čiji osnivač je bio Wilhelm Wundt. Utemeljiteljem psihologije u Hrvatskoj smatra se Ramiro Bujas koji je 1920. utemeljio prvi Laboratorij eksperimentalne psihologije, a 1929. i Odsjek za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

O tome što i gdje rade psiholozi, pročitajte na ovom linku: http://zgpd.hr/category/vodic/

Literatura:

  1. Petz, B. (ur.) (2005). Psihologijski rječnik. Zagreb: Naklada Slap.
  2. Petz, B. (2010). Uvod u psihologiju (psihologija za nepsihologe). Zagreb: Naklada Slap.
  3. Reber, A.S. i Reber, E.S. (2001). The Penguin Dictionary of Psychology. London, New York: Penguin Books.