ZELENILO I IZGRADNJA – ŠTO SREĆA IMA S TIM?

Posted on by

„One of the first conditions of the happiness is that  the link between man and nature shall not be broken“

Leo Tolstoj

ZA ZPD PISALE: MARINA TRBUS I LINDA RAJHVAJN BULAT

U ovom članku želimo prikazati, koliko ima istine u tome da je gospodarski razvoj osnovni preduvjet za kvalitetan život ljudi (građana), odnosno subjektivnu dobrobit. Na ovu analizu, između ostaloga, potaknuti smo i nedavnim raspravama o novim „preuređenjima“ i prenamjenama prostora glavnog grada u svrhu „gospodarskog napretka“.

Pojam subjektivna dobrobit, u psihologijskim se istraživanjima i literaturi odnosi na to kako ljudi doživljavaju i procjenjuju svoje živote, određena područja života (odnose s obitelji, prijateljima, svoj posao, svoje zdravlje, roditeljstvo, susjedstvo i slično) te svoje aktivnosti. Posljednjih desetljeća se ovo područje istraživanja jako razvilo i često je tema stručne javnosti kada je riječ o tome što je potrebno da ljudi budu sretni i zadovoljni svojim životima. Dok se ranije dobrobit mjerila gotovo isključivo objektivnim pokazateljima (kao što su materijalni resursi i prihod obitelji ili domaćinstva, akademsko postignuće, okolinski uvjeti života, gospodarska razvijenost zajednice, …), pokazalo se da oni nisu ključni u razumijevanju koliko su ljudi zapravo sretni i koliko se dobro osjećaju „u svojoj koži“. Dakle, iako postoji značajna pozitivna povezanost između čovjekovog dohotka i njegove sreće, Easterlin (1974) je utvrdio da te varijable nisu linearno povezane (Easterlinov paradoks). Točnije, ukoliko su zadovoljene osnovne životne potrebe pojedinca, povećanje materijalnog bogatstva neće značajno utjecati na subjektivnu mjeru kvalitete života.

Stoga, postavlja se pitanje zašto gospodarski rast dugoročno neće podići razinu sreće. Jedno od objašnjenja je i u samom ekonomskom rastu uzimajući u obzir negativne učinke gospodarskog rasta, kao što su: zagađenje, nejednakost, kriminal i stres. Upravo je brz ekonomski rast, bez adekvatnog zbrinjavanja njegovih posljedica ,doveo do alarmantnog stanja okoliša koje je danas značajna tema na globalnoj razini. Svi ovi događaji pretvaraju naše okruženje u sve manje dobrodošlo za životinjske i biljne vrste, a onda i za ljude. Zbog toga, pitanje kako sačuvati okoliš i time ljudski osjećaj dobrobiti, postaje jedan od važnih predmeta istraživanja sreće.

Kada govorimo o osjećaju subjektivne dobrobiti, jedna od najvažnijih briga je zaustavljanje degradacija zelenog okruženja. Mnoge studije jasno pokazuju da je degradacija okoliša ozbiljna prijetnja ljudskoj sreći i zdravlju (McMichael, 2003; Ferrer, Carbonell i Gowday, 2007; Tiwari, 2011; Li i sur., 2014, prema Commer, Sci, Majeed, Mumtaz, 2017.).

Koliko je zelenilo važno pokazuju i neki od sljedećih podataka:

  • Vjerojatnije je da će osoba okružena zelenim pogledom i krajolikom biti sretnija od osobe koje živi u manje kvalitetnom, betoniziranom okruženju. Istraživanja pokazuju da ljudi imaju duži životni vijek i bolji osjećaj subjektivne dobrobiti kada borave u području sa zelenijim okruženjem.
  • Provođenje vremena u prirodi (u kojoj se osjećamo sigurno) reducira stres (snizuje krvni tlak, razinu hormona stresa – kortizola, pobuđenost središnjeg živčanog sustava, anksioznost, agresivnost, ADHD, povećava imunitet, samopoštovanje, bolje raspoloženje i mentalno zdravlje).
  • Okruženje zelenilom poboljšava radnu efikasnost i pomaže u ublažavanju negativnih zdravstvenih stanja (California Energy Commission, 2003).
  • Usporedba dva susjedstva s različitom količinom zelenila pokazuje veću razinu sreće u zelenijem susjedstvu i to zato što su oni zadovoljniji svojim kvartom; pogled iz dnevnog boravka na zelenilo značajan je za veće zadovoljstvo susjedstvom.

Zeleno okruženje važno je i za dobrobit djece i mladih:

  • količina zelenog prostora proporcionalno povezana s dobrobiti tijekom cijelog djetinjstva, a podaci, pokazuju da je još važnija za adolescente,
  • sve češći projekti izgradnja parkova u velikim gradovima, škola okruženih drvećem (s velikim prozorima da se poveća kontakt s prirodom) posljedica su znanja koja dobivamo kroz ovakva istraživanja
  • U longitudinalnoj studiji slučaja u Pennsylvaniji za razdoblje 1972-1982, Ulrich (1984) otkriva da je stopa oporavka pacijenata koji su imali sobe s pogledom na drveće bila mnogo veća od onih koji su bili u sobama sa zidom od opeke. Također, oni okruženi pogledom na zelenilo zahtijevali su mnogo manje lijekova.

Na kraju, smatramo da je u ovom kontekstu potrebno istaknuti i to da je veliki dio osjećaja subjektivne dobrobiti pozitivno povezan (iako ne linearno) s boljim upravljanjem. Dobro upravljanje možemo definirati kao postojanje transparentnosti te sudjelovanje građana u donošenju odluka, otvorenu vlast i efikasno upravljanje sredstvima i proračunom neke zajednice ili države. Drugim riječima, ako građani imaju osjećaj vladavine prava i da su njihova sredstva i resursi dobro korišteni i čuvani, uz očuvane zelene površine, sigurniji smo da ćemo imati i zdravije i zadovoljnije građane. Često nas psihologe pitaju da komentiramo rezultate koje naša zemlja postiže na međunarodnim mjerenjima tzv. “indexa sreće”. Rezultati psihologijskih istraživanja neosporno pokazuju da su, uz i neke druge faktore, zelenilo u gradu kao i osjećaj da se gradske vlasti prilikom odlučivanja vode potrebama građana u ovom kontekstu od izrazite važnosti.

Literatura:

  1. Commer, P.J., Sci, S., Majeed, M. T. i Mumtaz, S. (2017). Happiness and Environmental Degradation: A Global Analysis. 2017. 753-772.
  2. Družić, M. i Majstorović, M. (2017). Material Well-being and Happiness in Transition Countries. Zagreb International Review of Economics & Business, 20 (2), 21-32.
  3. Feng, X. i Astell-Burt, T., (2017). Residential Green Space Quantity and Quality and Child Well-being: A Longitudinal Study. American Journal of Preventive Medicine, 53 (5), 616-624.
  4. Geniole, S.N., David, J.P.F., Euzébio, R.F.R., Toledo, B.Z.S., Neves, A.I.M. (2016). Restoring Land and Mind: The Benefits of an Outdoor Walk on Mood Are Enhanced in a Naturalized Landfill Area Relative to Its Neighboring Urban Area, Ecopsychology 8 (2), 107-120.
  5. Ott, J. (2011). Government and Happiness in 130 Nations: Good Governance Fosters Higher Level and More Equality of Happiness. Social indicators research. 102. 3-22. 10.1007/s11205-010-9719-z.
  6. Plane, J. i Klodawsky, F. (2013). Neighbourhood amenities and health: examining the significance of a local park, Social Science and Medicine, 99, 1-8.
  7. Pope, D., Tisdall, R., Middleton, J., Verma, A., van Ameijden, E., Birt, C., Macherianakis, A. i Bruce, N.G. (2018). Quality of and access to green space in relation to psychological distress: results from a population-based cross-sectional study as part of the EURO-URHIS 2 project, European Journal of Public Health, 28 (1), 35-38.
  8. Rees, G., Tononb, G., Mikkelsenc, C. i Rodriguez de la Vega, L. (2017). Urban-rural variations in children’s lives and subjective well-being: A comparative analysis of four countries, Children and Youth Services Review, 80, 41-51.
  9. Van Herzele, A. i de Vries, S. (2012). Linking green space to health: a comparative study of two urban neighbourhoods in Ghent, Belgium, Population and Environment, 34 (2), 171-193.