Nažalost, od našeg prošlogodišnjeg apela “Što nam treba za zaštitu mentalnog zdravlja u Hrvatskoj?”, sastavljenog također povodom Tjedna psihologije, nedovoljno se toga promijenilo. I dalje nije donesena nova Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja koja u Hrvatskoj ne postoji od 2016. godine niti je uvrštena u saborsku proceduru. Zapravo, ni ne znamo što se s njom događa, osim da je i dalje “u izradi”. I dalje nam nedostaje preventivnih mjera s ciljem zaštite mentalnog zdravlja na svim društvenim razinama te je i dalje premalen broj stručnjaka mentalnog zdravlja u sustavu. Ono što se kontinuirano povećava je svijest građana i stručne javnosti o problemima mentalnog zdravlja, a time i veća potražnja za uslugama poput psihoterapije i savjetovanja koje su posljedično građanima i građankama u Hrvatskoj još manje dostupne.
Prema izvješću UNICEF-a (2021) o mentalnom zdravlju djece i adolescenata, prevalencija problema mentalnog zdravlja kod ove skupine u Hrvatskoj je 11,5%. To znači da se 49,272 djece i adolescenata dobi od 10 do 19 godina u Hrvatskoj suočava s problemima mentalnog zdravlja u čemu prednjače anksiozno-depresivne smetnje. Različiti međunarodni dokumenti ukazuju na posljedice pandemije za mentalno zdravlje zbog kojih ono treba postati javnozdravstveni prioritet (npr. Europski okvir Svjetske zdravstvene organizacije za mentalno zdravlje 2021-2025, 2021). Tijekom protekle dvije godine na različitim simpozijima i konferencijama te u medijima, stručnjaci mentalnog zdravlja ukazivali su na probleme, poteškoće s provedbom programa i pružanjem usluga uslijed epidemioloških mjera i razmjenjivali iskustva.
Prije Tjedna psihologije kroz kratak upitnik pitali smo kolegice i kolege za povratne informacije o dostupnosti usluga za zaštitu mentalnog zdravlja na mjestima gdje rade. Svoje odgovore dalo je njih 196. Iz odgovora proizlazi da trećina kolegica i kolega rijetko ima prostora za tretmanski rad, da oni koji rade u zdravstvu često ne uspijevaju pružiti učestalost termina koju smatraju potrebnom, da je najveća šansa za uključivanje u tretman u privatnim praksama te da stručnjaci u sustavu obrazovanja i socijalne skrbi doživljavaju da se od njih previše očekuje, istovremeno bez dovoljno podrške za rad s raznolikim problemima mentalnog zdravlja.
Uvidom u liste čekanja dostupne na stranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje vidljivo je da se u mnogim ustanovama prvi pregled čeka i po više od dva mjeseca.
U komentarima na objave Zagrebačkog psihološkog društva kroz ovogodišnji Tjedan psihologije, uočavaju se i problemi poput online psihoterapije i drugih tretmanskih programa tijekom pandemije, nužnosti da se podrška traži u privatnim praksama, izostanka podrške članovima obitelji osoba s problemima mentalnog zdravlja te propisivanja farmakoterapije i zakazivanja povremenih kontrola bez psihoterapijskog tretmana
I prije pandemije važni međunarodni i domaći dokumenti isticali su temeljne smjernice za razvoj javnih politika zaštite mentalnog zdravlja: Specijalna inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije za mentalno zdravlje (2019), Akcijski plan za mentalno zdravlje Europe (2015), izvješće Skupštine Ujedinjenih naroda o pravu na najviše dostižne standarde u zaštiti fizičkog i mentalnog zdravlja (2019) i analiza politika mentalnog zdravlja u Hrvatskoj (Novak i Petek, 2015).
Ovogodišnjim apelom ponovno tražimo realizaciju četiri točke koje smatramo preduvjetom zaštite mentalnog zdravlja građana i građanki Republike Hrvatske:
1. Hitno uvrštavanje nove Nacionalne strategije zaštite mentalnog zdravlja u saborsku proceduru;
2. Aktivno uključivanje stručne zajednice u kreiranje akcijskih planova te praćenje i evaluaciju učinkovitosti Nacionalne strategije;
3. Poduzimanje preventivnih mjera s ciljem zaštite mentalnog zdravlja na svim društvenim razinama, uz svijest o tome da postoje tri razine prevencije;
4. Povećanje broja stručnjaka mentalnog zdravlja u sustavu, dostupnosti usluga i financiranje udruga koje pružaju usluge na području mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.
Obrazloženja
- Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i međunarodnim strukovnim organizacijama stručnjaka mentalnog zdravlja, nužno je prepoznavanje države da je mentalno zdravlje ljudsko pravo te da je briga o mentalnom zdravlju građana zakonska i moralna obveza države i vlasti. U tu su svrhu iste organizacije razvile niz smjernica i poticaja državama za kreiranje svojih politika mentalnog zdravlja. S obzirom na to da inače, a posebno u vremenu globalne pandemije, postoji potreba i pravo građana na zaštitu mentalnog zdravlja, apeliramo da se nova Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja hitno uvrsti u saborsku proceduru. To će, nadamo se, omogućiti početak bolje koordinacije ključnih usluga i aktivnosti kako bi se omogućilo pružanje odgovarajuće skrbi onima kojima je potrebna na holistički i učinkovit način.
- Zaštita mentalnog zdravlja mora uključivati stručna znanja i kompetencije za to područje educiranih stručnjaka zbog čega je u provedbu, praćenje i evaluaciju Nacionalne strategije za zaštitu mentalnog zdravlja važno uključiti upravo njih. Za svaki plan provedbe Nacionalne strategije potrebno je jasno i nedvosmisleno isplanirati tko, što, kada i kako radi. Također, sve usluge zaštite mentalnog zdravlja trebaju biti utemeljene na poštivanju dostojanstva, sigurnosti i dobrobiti korisnika i korisnica te na suvremenim stručnim i znanstvenim spoznajama o njihovoj učinkovitosti. Nadalje, stručni kadar koji provodi usluge treba imati odgovarajuće obrazovanje i kompetencije te poštivati najviše etičke principe svoje struke. Na kraju, potrebno je uspostaviti suradnju stručnjaka mentalnog zdravlja različitih profila s donositeljima odluka na državnoj razini, ostvariti koordiniranu i organiziranu suradnju među različitim sektorima poput zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi, te omogućiti i poticati međunarodne suradnje i razmjenu znanja i primjera dobre prakse.
- Prevencija u području zaštite mentalnog zdravlja treba uključivati istraživanja potreba, znanja i stavova građana i građanki Republike Hrvatske. Nastavno na utvrđeno stanje, potrebno je na državnoj razini osmisliti i provesti javne kampanje usmjerene na informiranje o mentalnom zdravlju, promociju zaštite mentalnog zdravlja i destigmatizaciju teškoća u ovom području. Aktivnosti prevencije trebaju biti usmjerene na opću populaciju na svim razinama državne skrbi i na pojedine skupine kod kojih je prepoznat rizik za razvoj problema mentalnog zdravlja. Također, aktivnosti prevencije trebaju uključivati povećanje socijalne, profesionalne i političke svijesti o važnosti prevencije i promicanja mentalnog zdravlja, rano prepoznavanje problema mentalnog zdravlja i omogućavanje rane intervencije, promicanje važnosti brige o vlastitoj dobrobiti i mentalnom zdravlju, promicanje važnosti zdravih i podržavajućih odnosa te važnosti zaštite ljudskih prava i osiguranih uvjeta za kvalitetan život.
- Ne postoji zdravlje bez mentalnog zdravlja. Raširenost problema mentalnog zdravlja sve je veća. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da jedna od četiri osobe pati od nekog problema mentalnog zdravlja. Istovremeno, dostupnost usluga je mala, osobe s problemima mentalnog zdravlja često su izložene stigmi te nedostaje održivo financiranje usluga. Kako bi se osigurala dostupnost usluga mentalnog zdravlja i jednakost šansi u ostvarivanju mentalne dobrobiti, potrebno je za početak napraviti istraživanje s općom populacijom RH o raširenosti problema mentalnog zdravlja, njihovim posljedicama te rizičnim i zaštitnim čimbenicima, kako bi se buduće aktivnosti planirale temeljem informiranosti o stvarnom stanju i potrebama građana te društva u cjelini. Nadalje, potrebno je povećati broj stručnjaka mentalnog zdravlja u zdravstvenim, obrazovnim i ustanovama socijalne skrbi, uvesti praksu sklapanja ugovora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje s većim brojem stručnjaka mentalnog zdravlja te omogućiti održivo financiranje organizacijama civilnog društva koje pružaju usluge zaštite mentalnog zdravlja.
Za kraj, s razine osvještavanja problema, moramo prijeći na razinu uvođenja korjenitih promjena. Pozitivno je to što su nam psihološka otpornost i kapaciteti za prilagodbu na nove situacije važan resurs u ovim okolnostima što pokazuju i nedavno objavljeni rezultati longitudinalnog istraživanja (Čorkalo Biruški i sur., 2021). Istovremeno, nepravedno je i dalje se oslanjati prvenstveno na osobne resurse građana i građanki koji posljedično sve više gube povjerenje u vladajuće. Vrijeme je da se da se svi skupa ne moramo oslanjati samo na sebe, već da možemo dobiti i pružiti pravovremenu, dostupnu i redovitu podršku prilagođenu individualnim potrebama. Upravo zato ovim putem iznova apeliramo, molimo, pozivamo donosioce odluka i vladajuće strukture da ozbiljno shvate probleme mentalnog zdravlja građana i građanki, ali i pomagača i stručnjaka mentalnog zdravlja i osiguraju uvjete da se otvori prostor i pronađe mjesto za brigu o mentalnom zdravlju.
Literatura:
Čorkalo Biruški, D. i sur. (2021). Hrvatsko društvo u vrijeme korona krize. Zagreb: Friedrich-Ebert-Stiftung.
Novak, M. i Petek, A. (2015). Mentalno zdravlje kao politički problem u Hrvatskoj. Ljetopis socijalnog rada, 22(2), 191-221 str.
UNICEF. (2021). The state of the world’s children 2021. On my mind – promoting, protecting and caring for children’s mental health. Dostupno na: https://www.unicef.org/croatia/media/8446/file/Stanje_djece_-_Europa.pdf
United Nations HUman Rights Office of the HIgh Commissioner. (2019). Right of everyone to the enjoyment of the highest attainable standard of physical and mental health. Report of the Special Rapporteur on the right of everyone to the enjoyment of the highest attainable standard of physical and mental health. Dostupno na: https://www.ohchr.org/EN/Issues/Health/Pages/SRRightHealthIndex.aspx
World Health Organization. (2021). European framework for action on mental health 2021–2025. Draft for the Seventy-first Regional Committee for Europe. Copenhagen: WHO Regional Office for Europe. Dostupno na: https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/344609/WHO-EURO-2021-3147-42905-59865-eng.pdf?sequence=1&isAllowed=y
World Health Organization. (2015). The European Mental Health Action Plan 2013–2020. Copenhagen: WHO Regional Office for Europe. Dostupno na: https://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0020/280604/WHO-Europe-Mental-Health-Acion-Plan-2013-2020.pdf
World Health Organization. (2015). The WHO Special Initiative for Mental Health (2019-2023): Universal Health Coverage for Mental Health. Dostupno na: https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/310981/WHO-MSD-19.1-eng.pdf?sequence=1&isAllowed=y