ZA ZPD PISALA MARTINA ŠTRK
Vrijeme blagdana nekim ljudima predstavlja najljepše i najdraže doba godine, dok je drugima upravo suprotno. Naime, vrijeme blagdana može biti posebno izazovno za one ljude koji inače imaju poteškoća na planu vlastite psihološke dobrobiti ili aktualno prolaze teške trenutke zbog doživljenih gubitaka. U tom slučaju naglasak na ugodne emocije koje okolina stvara, ugodno raspoloženje na koje potiču pjesme i ukrašeni ambijent može djelovati kao „okidač“ za osobu narušena mentalna zdravlja jer su sjaj i harmonija okoline u potpunoj suprotnosti od nemira i nesklada kojeg osoba osjeća u sebi. Posebno treba istaknuti Božić kao blagdan koji se javlja u periodu zime koja se inače pokazala izazovnom na planu održavanja psihološke dobrobiti zbog čega je od ranije identificirano i zabilježeno narušavanje psihološke dobrobiti u zimskim mjesecima poznato kao „zimski blues“. Ukoliko su tegobe narušene psihološke dobrobiti i intenzitet simptoma izraženiji, govorimo o sezonskom afektivnom poremećaju koji uključuje doživljaj poteškoća iz depresivnog kruga koji se javljaju u zimskim mjesecima.
Osim narušavanja raspoloženja, nadolazeći period može djelovati izazovno i za osobe koje imaju neke druge oblike psihičkih smetnji koje se u vrijeme blagdana mogu intenzivirati zbog subjektivnog doživljaja stresa i izazova. Primjerice za osobu narušenog odnosa prema hrani, tradicijske blagdanske aktivnosti orijentirane oko hrane i blagdanskog stola mogu predstavljati izrazito veliki problem te na taj način dodatno intenzivirati njen inače narušen odnos prema hrani u smjeru dodatnih restrikcija ili upuštanja u kompenzacijska ponašanja s ciljem postizanja osjećaja izgubljene kontrole. Općenito, blagdani mogu poljuljati osjećaj strukture i rutine što predstavlja dodatan izazov za osobe u oporavku od nekog oblika psihičkih poteškoća.
Neovisno o kojem se obliku smetnji radi, važno je zapamtiti kako je blagdanski period mnogima izazovan, a okolina svojim ponašanjem često nažalost doprinosi održavanju smetnji. Naime, pretjerano stavljanje naglaska na blagostanje i kreiranje idealnih slika blagdana (posebice na društvenim mrežama) daleko je od mnogih realnih blagdanskih svakodnevica. Kada govorimo o aktivnostima na društvenim mrežama, važno je zapamtiti kako istraživanja pokazuju da na njima uglavnom nailazimo na pozitivne objave jer ljudi imaju tendenciju predstaviti najbolje od sebe pri čemu je ovaj trend najprimjetniji na Instagramu vjerojatno zbog toga što je sama mreža fokusirana na fotografije i njeguje kulturu „uljepšavanja” scena iz naših života. Nekritička usporedba vlastita života i nečijeg profila na društvenim mrežama, može predstavljati dodatnu ugrozu za mentalno zdravlje jer produbljuje vjerovanje kako je svima drugima dobro, a samo nama loše što može povećavati osjećaj usamljenosti i depresivnosti, posebice u vrijeme blagdana koje naglaska stavlja na sreću, harmoniju i sklad.
Umjesto da svoja ponašanja i funkcioniranje uspoređujete s drugima, najvažnije pitanje koje sebi trebate postaviti ovih blagdana jest: „Kako sam ja?“ Osvrnite se isključivo na svoju svakodnevicu odnosno vodite se kriterijem “osobne patnje” koji kao najvažniju odrednicu psihološke dobrobiti izdvaja upravo onu subjektivnu – kako se ja osjećam u ovom trenutku?
Stoga ove blagdane poklonite sebi samosuosjećanje (eng.self compassion) koje uključuje proširenje suosjećanje na sebe i na vlastitu patnju uz želju da si pomognemo i pružimo razumijevanje. Biti suosjećajan prema sebi ne znači biti egocentričan, već upravo suprotno. Biti suosjećajan prema sebi znači prepoznati da je nesavršenost i suočavanje s teškoćama dio dijeljenog ljudskog iskustva.
Ukoliko ove blagdane doživljavate izazovnima, sjetite se kako u svojoj patnji niste sami i zapamtite: okej je ne biti okej!
*U slučaju da se doživljaj poteškoća i simptomi narušenog mentalnog zdravlja intenziviraju uvijek se možete javiti na broj telefona Centra za Krizna stanja KBC Rebro: 01 2367 335.
Martina Štrk, mag.psych
Literatura:
Begić D. Psihopatologija. Zagreb: Medicinska naklada, 2014.
Neff, K. (2003). Self-Compassion: An Alternative Conceptualization of a Healthy Attitude Toward Oneself. Self and Identity, 2: 85–101
Pantic, I. (2014). Online social networking and mental health. Cyberpsychology, Behavior, and
Social Networking, 17, 652–657